Članci

GOVOR NA GORI – OSAM BLAŽENSTAVA

Blago siromasima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko

• Isuse, pozivaš me da Te slijedim u siromaštvu duhom.
• Ne obećavaš mi nikakvu sigurnost, nikakvo imanje, nijednu zemlju koja bi nam bila
trajna domovina, nijedno zemaljsko društvo kojemu bi pripadali.
• Pozivaš da se ne oslanjamo na posjedovanje nikakve vlastite duhovne snage, iskustva ni spoznaju, na koju bi se mogli pozvati i kojom bi se mogli tješiti.
• Daj da poradi Tebe sve ostavimo, izgubimo same sebe - da zadobijemo Tebe.
• Daj da postanemo posve siromašni. I neiskusni. I naivni. Da se ni u koga i ni u što ne pouzdajemo osim samo u onoga koji nas je pozvao - u Tebe.
• Siromašan duhom nisam kad i ako materijalno oskudijevam, nego ako se ponizno
pouzdajem u Tebe, ako se bez Tebe smatram praznim i bez Tebe siromašnim - ako si mi Ti, Bože, jedino bogatstvo.
• Bog me ne ljubi zbog toga što nešto imam, nego upravo zbog onoga što nemam:
samodostatnost, zatvorenost, oholost da se mogu spasiti sam…
• Kažeš nam: Blago vama, budete li svjesni da - ako Duha budete tražili - sve će vam
se drugo dodati.
• Daj nam milost da napravimo mjesta u sebi za Tebe, da budemo prazni od drugih
stvari, slobodni od 'imati', od ugleda, od časti i novca, da budemo u stanju biti za ono
'biti', dati više prostora Tebi u sebi.
• Isuse, nauči me tražiti Tebe i Tvoje kraljevstvo!
• Nauči me otkriti i stvarati svoju prazninu kako bih dobio Tvoju puninu.
• Predajem Ti svoje bolesno čovještvo da bi ono dobilo Božje ozdravljenje.
• Priznajem svoj poraz i nemoć kako bih dobio Tvoju pobjedu.
• Prihvaćam da ništa na ovom svijetu u konačnici ne usrećuje zauvijek.
• Predajem se Tebi - kako bih zadobio sebe - i bio slobodan.
• Daj mi Isuse, da prepoznajem malene, siromahe, patnike i zanemarene!
• Da budem hrabar priznati da su mi u srcu siromasi veći od onih koji nisu siromasi.
• Da cijenim one koje nitko ne cijeni! Jer takvi ljudi imaju cijenu Neprocjenjivoga.
 
Blago ožalošćenima, oni će se utješiti
• Isuse, tuga je jača i od boli. Nadmašuje je.
• Utjeha, kao i tuga, dolazi čovjeku od drugoga, kada mu se tuđom ljubavlju i dobrotom opraštaju grijesi, tj. kada drugi preuzme na sebe naš grijeh.
• Međutim, toliko puta ljudi mi nisu mogli dati utjehu bez obzira koliko bliski bili.
Samo nas Ti možeš u potpunosti utješiti.
• Zato, ako nas i svi napuste i nema nikoga kome bi izrekli svoju bol, nije istina da ćemo i ostati bezutješni. Tu si Ti - koji si nada i izvor svake utjehe.
• Nauči nas da ti damo mjesta i prije no što poželimo prijatelju iznijeti sebe i svoje
stanje. Skrušene suze razorit će zemaljske misli i pripremiti srce da primi obilje
Božanske utjehe.
• Toliko smo puta to iskusili u sakramentu svete Ispovijedi.
• Hvala ti za Pomirenje.
• Dajemo Ti svoju bol Gospodine! Ti, Gospodine, otri svaku suzu s naših očiju i …
radosti naše nitko nam neće moći uzeti.
• U tuzi i žalosti imamo priliku otvoriti oči i ugledati ono bitno što nismo u stanju
vidjeti dok su nam oči stisnute od površnosti.
• Daj da u boli i patnjama koje nas okružuju prepoznamo Tvoju bol i patnju zbog naših grijeha, i - kad u tuzi, patnji i boli ostanemo uz Tebe - tada će naše suze i naša bol postajati „blago“!
• Petar je jecao nakon zatajenja, jer je izgubio nešto puno više od blaga i bogatstva. On osjeća da je „izgubio“ Isusa, iznevjerivši ga ... Petrova žalost je istinska tuga zbog
odvojenosti od Isusa!
• Pitam sebe, Isuse, tugujem li ja samo zato što moram ostaviti i izgubiti primamljivosti ovoga svijeta u koje sam ulagao i doživio ovisnost i nemoć odijeliti se od njih ili tugujem zbog nemoći nositi se sa „žalostima“ koje nisam skrivio ili pak tugujem što osjećam da sam zatajio u odnosu prema Tebi?
• Vjera u Tebe Kriste, nas hrabri da čak ni smrt nije svršetak, jer nakon nje – baš kao i iz sjemena koje umire u zemlji – dolaze plodovi za cijelu vječnost!
• I premda ćemo ljudski tugovati, znamo, da smrti više neće biti..., ni tuge, ni jauka, ni
boli...“!
• Najveći dar kojega je Bog žalosnom čovjeku mogao dati - jest Getsemani. Getsemani je mjesto u koje bismo trebali poći sa svojim žalostima i depresijama, te njihovu  tamnu stranu predati, sjedinjujući se s Onim koji moli Oca da se ne vrši njegova već Očeva volja.
• Neka bude …!
• Daj, Isuse, da i ja kao Ti, iza svojega križa prepoznam onaj Križ po kojem je došlo
spasenje ovome svijetu, da uočim kako se upravo preko suza, patnje, križa dolazi do
Uskrsnuća.
Blago krotkima, oni će baštiniti zemlju
• Lako se može dobiti pogrešan dojam da su blagi ljudi slabići. Međutim, krotkost je
krepost jakih, jer najteže je vladati sam sa sobom.
• Blag čovjek se suzdržava od srdžbe i ostalih negativnih osjećaja kako ne bi ugrozio
svoj odnos s drugima kao i slobodu i otvorenost za Božju volju.
• Time ispunjava uvjet da u budućnosti primi od Boga u baštinu zemlju, odnosno život, mir i blaženstvo koje ona označava.
• Kažeš mi: “Učite se od mene, jer sam krotka i ponizna srca.”
• Daj mi svoju krotkost, dobrotu, koja je puna poštovanja prema drugim ljudima.
• Daj mi takvu krotkost da znam drugom čovjeku dati prostora, da omogućim da drugi
rastu u svojoj jedinstvenosti.
• Nauči me susretati druge s dobrohotnošću i priznavanjem.
• Nauči me svladavati svoje emocije i kontrolirati svoje vladanje.
• Nauči me svojoj poniznosti, nenasilnosti, blagosti, strpljivosti, uslužnosti ...
• Isuse često optužujem i bivam optužen, mrmljam i nezadovoljan sam. Kad sam takav nezadovoljan, opasan sam i drugima i sebi.
• Razočaranje uzrokuje nasilje. Patnja i bol svijeta pretvara se u agresiju i na Tebe,
ako se ne utope u Tebi ...
• Mogu biti slobodan samo ako sav taj teret i svoj život oslonim na Tebe. Tad sam
oslobođen tereta.
• Onoga tko se tako osloni na Tebe, oslobađaš od depresije, od razočaranja, oslobađaš od agresivnosti i nasilja.
• Krotki - ništa ne mogu izgubiti nego samo dobiti. Blaženstvo krotkih je u njihovoj
sigurnosti da im je nebeska baština koju im je Otac namijenio i koja ih kao sinove
čeka sigurna i to ih čini sposobnima da već sada mogu biti slobodni i od srdžbe i od
zavisti.
Blago gladnima i žednima pravednosti, oni će se nasititi
• Božja pravednost predstavlja Božju dobrotu ili milosrđe.
• Pravednost ne znači samo ispravnost pred zakonom nego uključuje ljubav, praštanje, svetost. Zato je vjernik pozvan svoju pravednost uskladiti s Božjom pravednošću, tj. s njegovom dobrotom i milosrđem.
• „Nasititi se pravednošću“ znači biti ispunjen zahvalnošću za ono što jesmo voljom
Božjom i za ono što svijet oko nas jest voljom Božjom, biti ispunjen ljubavlju prema
sebi, drugima, prema svemu što je Bog stvorio i prema Bogu.
• Nasititi se pravednošću konačno znači nasititi se Bogom. Ispunjenost Bogom
predstavlja stanje blaženstva, stanje sreće i mira. Jedino Bog može utažiti ljudsku glad i žeđ za istinskim životom.
• Kad sve ne funkcionira onako kako je to Bog postavio, to boli, uznemirava, muči.
Postajem gladan i žedan za upotpunjenjem, za cjelovitošću, za savršenošću.
• Ovo bismo blaženstvo mogli ovako izraziti: Kako li su sretni oni koji gladuju i žeđaju
za istinskom hranom i pićem, za Božjom pravednošću, jer će se nasititi i druge ugostiti za stolom svoje ljubavi.
• Na putu pravednosti nužno je izaći iz one opsjene samodostatnosti, iz onoga dubokog stanja zatvorenosti, koje predstavlja sâm uzrok nepravde. Potreban je, drugim riječima, dublji “izlazak” od onoga što ga je Bog učinio s Mojsijem, oslobođenje srca, koje sâmo slovo zakona ne može ostvariti.
• Isus Krist – Pravednik mjerilo je naše pravednosti. Koliko živimo od Oca i za Oca,
toliko smo pravedni. Koliko je u nama živa i jaka želja da vršimo Očevu volju, toliko
je živa i jaka u nama i pravednost.
• Koliko je snažna moja zauzetost za pravednost? Uočavam li: koliko zauzetosti – toliko nasićenosti?
• „Žedna mi je duša Boga, Boga živoga: o, kada ću doći i lice Božje gledati? (Ps 42,3)“.
Probudi, proizvedi, uzrokuj u meni intenzivnu čežnju čitavog bića za Tobom.
• Ti, Kriste, pozivaš da moja pravednost bude veća od pravednosti farizeja i
pismoznanaca tj. da postane pravednost ljubavi; ne samo da vršim Zakon nego da
budem u Savezu ljubavi s Tobom.
• Na ovoj zemlji ja nikada neću ljubav potpuno živjeti niti se mogu nekome potpuno
darovati…
• Unatoč svemu, Kristova riječ o gladnima i žednima pravednosti garantira mi da je
moja nedovršenost uzeta i dokinuta u Božjoj punini. Već ovdje na zemlji.
• Koja je dakle Kristova pravednost, pravednost u kojoj pravednik umire za krivca, a
krivac prima zauzvrat blagoslov koji pripada pravedniku? No upravo ovdje se,
zapravo, razotkriva Božja pravednost, različita od ljudske: Bog je platio za nas u
svojem Sinu doista neizmjernu cijenu otkupljenja.
• Daj mi da za takvom pravednošću čeznem, pa kad i ljubim bližnje, i neprijatelje, da
budem svjestan kako sam već odavno Tvoj dužnik.
Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe
• Nevjerojatna je širina Tvoje milosti, Oče: «Jer kako je nebo visoko nad zemljom,
dobrota je Tvoja nad onima koji… se uzdaju u milost Tvoju…».
• Milost je, Bože, Tvoja uzvišenost i Tvoja čovječnost - jer «Kako se otac smiluje
dječici… » tako je uzvišena i istovremeno tako bliska Tvoja milost, koja može ukloniti
sve zlo: «Kako je istok daleko od zapada, tako udaljuješ od nas bezakonja naša.»
• Ako smo kao Ti milosrdni «kruniš nas dobrotom i ljubavlju», kruniš nas svojom
«slavom i sjajem». Ako smo Ti slični u milosrđu, slični smo Ti i u slavi.
• Pomozi nam da se znamo uživjeti u situaciju drugoga, daj nam razumjeti situacije
drugih, njihove tegobe, iskustva i misli pa i onda, kad je naporno, taj napor strpljivo
činiti.
• Ti nas učiš da nije dosta imati samo razumijevanje prema drugačijim mišljenjima,
nego kad netko nešto učini što meni ne odgovara, daj da mogu svim srcem oprostiti i
zaboraviti.
• I ja želim da drugi meni oproste. Jer, da sam se našao u patnji i kušnji dotične osobe, koja se o mene ogriješila – kako bih ja postupio? Zar nismo svi slabi? Jer «Sudom kojim sudite bit ćete suđeni. Mjerom kojom mjerite, mjerit će se vama.»
• Ti mi kažeš da onom koji od srca ne oprosti svome bratu - neće biti oprošteno. Daj mi da to ozbiljno prihvatim.
• Isuse, nauči me da ljubav pokažem i djelima. U Novom zavjetu ne kažeš samo: «Bog je ljubio svijet», nego dodaješ: «tako da je dao svoga Sina Jedinorođenca».
• Nije, dakle, dosta samo suosjećati, samo oprostiti; valja konkretno pokazati ljubav na djelu pa pomoći, darovati, otkinuti od sebe, zanijekati sebe. To je Tvoje sebedarje, to je milosrđe!
• »Ta nemilosrdan je sud onome tko ne čini milosrđa; a milosrđe likuje nad sudom» (Jk 2,13). Ako se,dakle, uspoređuje naša pravda i milosrđe, uvijek je bolje milosrđe. Jer njime se otkupljuje i nepravda!
• I moju nepravdu Tvoje milosrđe otkupljuje.
• Hvala Ti!
Blago čistima srcem, oni će Boga gledati
• Dok smo na zemlji Tebe ne možemo vidjeti. Jedinorođenac - Bog - koji je u krilu
Očevu, on ga obznani“ (Iv 1,18).
• „Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada – licem u lice! (1 Kor 13,12).
• Razmišljajući o ovom blaženstvu današnji Papa piše: „Boga ćemo vidjeti ako uđemo u ‘Kristove osjećaje’ (usp. Fil 2,5). Očišćenje srca se događa u nasljedovanju Krista, u procesu povezivanja s njime. … uspon k Bogu događa se upravo u silasku u ponizno služenje, u silasku ljubavi koja je Božja bit i stoga istinska snaga koja čovjeka pročišćava, koja ga čini sposobnim da zapazi Boga i da ga vidi“.
• Isusu je stalo do čistog srca: Blago čistima srcem, oni će Boga gledati (Mt 5,8).
• Cilj je čistoće Boga gledati. Isus dakle ne teži moralnoj čistoći, slobodi od pogrešaka i slabosti, već unutarnjoj čistoći i jasnoći. One su preduvjet da se s Bogom postane jedno. Stalo mu je do mističke dimenzije čistoće.
• Znači, srce treba očistiti ne zato da bismo bili bez pogrešaka, što je često razlog za
uznositost, samodopadnost, oholost i osudu drugih, nego zato da bismo gledali Boga.
• To znači da nečisto srce samo sebi stvara slike Boga i može gledati samo te slike koje je stvorilo, a ne i istinskog Boga. Čisto srce može gledati Boga, jer ne onečišćuje
njegovu sliku vlastitim projekcijama.
• Uza sve moje težnje za čistoćom, za očišćenjem, u onom najintimnijem dijelu mene, ja sam već čist.
• Unutarnji prostor šutnje u meni je neokaljan, nezaprljan. Tu u meni vlada Krist. I
tamo gdje je On u meni, dodirujem pravog sebe, čistog sebe.
• Ovo ja, koje je Bog oblikovao, već je čisto i nikakva ga više prljavština ne može
onečistiti. Može se na nj nataložiti poput sloja prašine, ali ga ne može onečistiti.
• Vjera u ovu unutarnju stvarnost oslobađa me od svih glasova koji bi me obezvrijedili i rastrgali. Čak i kada se u meni nakupi mnogo prljavštine, ovo unutarnje svetište nije
time zahvaćeno.
• Ljubav je darivanje srca, ne samo ljudima nego i Bogu. Čistim postaje čovjek kada se predaje Bogu u onom što je u samom središtu njegove nutrine.
• Tada ga njegove pogreške i slabosti neće onečišćavati, kao ni osjećaji koji izvana
dolaze.
• Srce koje ljubi u svemu vidi ono dobro, nepatvoreno, čisto, koje je Bog postavio u sve stvari i svakog čovjeka.
• Nauči nas čistiti srce nasljedovanjem Tebe, povezivanjem s Tobom, oponašanjem
Tvoga služenja.
• Daj da u onima koji nas trebaju iskazujemo ljubav samom Tebi, da u njima
prepoznamo Tebe.
• Očisti me od svih mojih nečistoća, očisti moju nutrinu svojom prisutnošću u njoj i
svojom pročišćujućom ljubavlju. Nauči me kako da Ti sve što je u njoj predam, da i
Tebe i druge i sebe mogu vidjeti kakvi uistinu jesmo.
• Zadnje što se Tebi, Isuse, dogodilo na ovoj zemlji vezano sa srcem, je ono bolno
probadanje kopljem.
• Ti, probodena srca na križu, na nov način udjeljuješ svoju prisnost onima koji Ti se
predaju u jednostavnosti vjere i ljubavi, onima koji su „čista srca“. Daj da Te mogu
gledati čistim srcem!
Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati
• Kriste, daj nam da se odreknemo grijeha i otvorimo svoje srce Tvojoj ljubavi,
prepustimo se u Tvoj „zagrljaj“, pa da tako postanemo sudionici nebeskog mira.
• To „sakramentalno sjedinjenje“ s Tobom, Tvoja milost, primljena u srce, suzbija
svako neprijateljstvo, stišava sukobe i ispunjava dušu ljubavlju.
• Vjerujem da onoga tko je u miru s Bogom i sa svojim bližnjima, nitko ne može učiniti
nesretnim, jer Ti, Kriste, prilaziš svakoj ranjenoj duši da je iscijeliš.
• Budi stalni gost moje duše, da Tvoj mir, koji je iznad svakog razuma, sačuva moje
srce i misli u Tebi.
• Jer kad imam Tvoj mir, dubok mir uma i srca, u meni neće biti zavisti, sumnjičenja,
mržnja ne može postojati, nema straha ni uznemirenosti.
• Isuse, i mi smo poslani u svijet s viješću mira da tihim, nesvjesnim utjecajem svetoga života objavljujemo Tvoju ljubav, ali i da ga gradimo riječju i djelom.
• Daj da svojim životom potičem i omogućujem drugima da se odreknu grijeha i predaju svoje srce Bogu i postanem graditelj Tvoga mira.  
• Ispuni mi srce svojim nebeskim mirom i širi njegov blagoslovljeni utjecaj na sve oko
mene.
• Ti kažeš: Blago takvima „jer će se zvati sinovi Božji“.
• Daj mi takvu sređenost života i ljepotu karaktera da svi mogu otkriti da sam Tvoj sin,
Tvoja kći, da u mojoj blizini ljudi otkriju blizinu Boga.
• Želim li istinski mir, želim li biti mirotvorac, biti baštinik kraljevstva nebeskog –
mogu li uložiti u to manje od cijelog svog života. Cijelog! Ne pola! Ne malo! Sve!
• Matej ističe u svom evanđelju da je upravo mirotvorstvo ono što nas čini sličnima
Bogu i očituje kao njegove sinove: „Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas
progone da budete sinovi svoga oca koji je na nebesima…“
• Kao Mirotvorci slični smo ne samo Ocu koji je izvor i tvorac mira nego i Sinu koji je
umro za grešnike da bi ih pomirio s Bogom i međusobno.
• Daj mi, Oče, da oponašam Tvoje mirotvorstvo, da mogu ljubiti i neprijatelje. Znam da to sam ne mogu, ali vjerujem da mogu ljubiti i neprijatelje Tvojom snagom i Tvojom ljubavlju, tako kako je to činio Tvoj sin Isus.
• Daj da se svim srcem trudim oko ljubavi i zajedništva među ljudima te Ti tako
uzvratim na ljubav kojom si me učinio svojim sinom, svojom kćeri.
• “Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem…” Zbog čega onda da se uznemirujem?
Nauči me taj Tvoj mir primati, čuvati i svjedočiti.
Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko
• Isus Krist koji najbolje poznaje ljudsko srce i ljudski rod zna da i najveća čestitost
može biti povod za nečiju mržnju i neprijateljstvo.
• Zbog Isusa - čovjeka, kršćanina odbacuju, preziru, ismijavaju, zakidaju, javno ili
prikriveno šikaniraju, progone pa čak i ubijaju.
• Zašto takva pravednost čovjeka, koji gladuje i žeđa za potpunim predanjem Kristu
kao Bogu i Spasitelju svijeta, druge ljude oko njih ne može potaknuti i oduševiti na
dobrotu, nego ih umjesto toga odbija i potiče na mržnju i zlo?
• Osmo blaženstvo proglašava blaženima one kojima je takva pravednost toliko važna da su spremni radije otrpjeti progonstvo nego od nje odustati.
• Uvjet za ovo blaženstvo nije više određeni evanđeoski stav prema Bogu ili bližnjemu koji uvijek uključuje i sukladno djelovanje, nego jednostavno spremnost na trpljenje koje čeka one koji žive u skladu s prethodnih sedam blaženstava.
• Biti progonjen zbog pravednosti znači biti pogrđen, prognan i lažno optužen zbog
Isusa, zbog životnog prianjanja uz njega. Temelj radosti i klicanja nije međutim
progonstvo - biti Isusov ne znači biti mazohist – nego posjedovanje kraljevstva
nebeskog koje kao velika plaća čeka progonjene na nebesima.
• “Oče, oprosti im, ne znaju što čine!” (Lk 23,34) i „Gospodine, ne uzmi im ovo za
grijeh!“ (Dj 7,60). Samo ovakav odgovor ima snagu preobraziti progonitelja u
učenika.
• Tvoj život Patnika, Isuse, ima duboko, trajno i sudbonosno značenje za ljudski rod, a onda i moj život, kao onog koji Tebe – Glavu slijedi i u progonstvu.
• Daj mi jakost da Te vjerno slijedim i na Tvom putu Patnika - da Ti dajem svoja usta,
da govoriš svoju božansku poruku.
• Daj mi milost da ne budem nesretan kad me odbiju i odbace zbog Tebe i kad me
prognaju u mojoj sredini zato što sam Tvoj!
• Daj mi milost, kad me progone, da se ne sablaznim i ne izgubim Tebe!
• I premda se radujem što mi obećavaš da je velika plaća na nebesima, daj mi milost da to ne činim za tu plaću, nego iz ljubavi prema Tebi. Radi Tvoje ljubavi!

BLAGO TEBI BUDEŠ LI TAKO I ČINIO!

Velečasni Andrija Vrane

 

KAKO ĆEMO BITI SUĐENI

 Nakon što sam obavio sprovod jednog pokojnika, zaustavih se kod jedne grupe ljudi s namjerom da ih pozdravim i podijelim koju riječ. Kao i obično ljudi su bili ozbiljni i pomalo zamišljeni i nisu bili tako rječiti jer se radilo o pokojniku srednjih godina, relativno mlađem. Ipak se jedan od njih odvaži i reče mi: "Župniče, danas ste nas dobro uplašili." Kako to misliš? "Ono evanđelje koje ste nam navijestili o Posljednjem   sudu.“ I ostali u grupi potvrdiše da je Mate u pravu. Pa mogu vam reći, nisam ni ja bio ravnodušan. Budući da nisam imao dovoljno vremena da im pojasnim, koliko-toliko Isusove riječi, rekao sam im riječima utjehe: Vi imate vjeru i ne trebate se plašiti! Ako niste učinili u potpunoma, kako to zahtjeva Isus u evanđelju, neće vas osuditi niti vas odbaciti.

 Pošto se pozdravih s njima, ušavši u Župni ured odlučih da ću napisati kratko razmišljanje na evanđelje koje navijestih u Službi riječi na sprovodnoj Misi. "Kad Sin čovječji dođe sa svojim sjajem u pratnji svih anđela sjest će na prijestolje svoje slave. Tada će se pred njim skupiti svi narodi, a on će ih razlučiti jedne od drugih kao što pastir luči ovce od jaraca. Postavit će sebi ovce s desna, a jarce s lijeva" (Mt25. 31,33).

Ovdje se radi o neospornom važnom opisu. Krist govori o najvažnijem čovječjem času kad treba položiti račun na Božjem sudu.

Odlomak evanđelja je svečan. Jezik odlučan. Nema ni za dlaku popuštanja ili nagodbe, kompro- misa. Govori o spasu i osudi, o blagoslovu i prokletstvu, o pozivu i odbijanju, o vječnosti.

Krist nam osobno otkriva najveći misterij čovjeka. Otkriva nam kriterij kako će Bog razlučiti ljude. Otkriva nam istinu tko je kršćanin, a tko nije. Tko će u času gole istine konačno ući u njegovo kraljevstvo, a tko će ostati ispred vrata, i to zauvijek. Opis je na prvi pogled vrlo jasan, shvatljiv. A možda zato što je posve jasan, postadosmo slijepci iz navike na prosuđivanje Božje po našim kriterijima.

Na svršetku svijeta Sin čovječji sudit će svijetu. Kao što pastir luči ovce od jaraca, tako će Isus razlučiti pravednike od nepravednika.

Pravedni će stati njemu s desna, a nepravednici s lijeva. Desna strana u židovskoj rabinskoj tradiciji znači mjesto časti. Krist će reći onima s desne strane: "Dođite, blagoslo- vljeni Oca moga, u posjed kraljevstva koje vam pripravih od postanka svijeta!“ Koliko će biti jednih, a koliko drugih? To ne

možemo znati. Sveto pismo nam ništa određeno ne kaže o tome, ali u njemu nalazimo neugodne naznake: »Kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u život« (Mt 7,14); »Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih« (Mt 22,14). Kad je jedan prolaznik upitao Isusa je li malo onih koji su spašeni, on mu je odgovorio: »Borite se da uđete na uska vrata jer mnogi će, velim vam, tražiti da uđu, ali neće moći« (Lk 13,24).

 „Jer bijah gladan i dadoste mi jesti, bijah žedan i napojiste me, bijah putnik i primiste me, bijah gol i obukoste me, bijah bolestan i pohodiste me, bijah u tamnici i dođoste k meni. Tada će mu reći pravednici: Gospodine, kad te vidjesmo gladna pa ti dadosmo jesti, ili žedna pa ti dadosmo piti?.. Kralj će im odgovoriti: "Zaista, kažem vam, meni ste učinili koliko ste učinili jednom od ove moje najmanje braće.“ (Mt 25,34-46). U onaj dan svi će ljudi, bili kršćani ili ne, otkriti da nisu istinski upoznali Krista, jer jedni i drugi, vjernici i nevjernici, postavljaju isti upit: "Gospodine, kad te vidjesmo!"

Tada će reći i onima s lijeva strane. "Idite od mene, prokleti, u oganj vječni što je pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer bijah gladan i ne dadoste mi jesti, bijah žedan i ne dadoste mi piti, bijah putnik i ne primiste me, gol, i ne obukoste me, bolestan i u tamnici, i ne pohodiste me.

0 sudu u paraboli ne odnosi se samo na vjernike, nego i na one koji ne vjeruju. Ovo što se ovdje opisuje odnosi se na sve ljude: pogane, židove, muslimane, kršćane. Tada će se pred Kristom skupiti svi narodi. Bog će od svih tražiti račun, jer mu svi pripadaju. Sud će se odvijati prema sveopćem kriteriju. Zakon po kojem će biti suđeni kršćani i ne kršćani, svodi se na minimum: koliko si dobra učinio svome bližnjemu. Bezbožnik može kročiti ovim svijetom i ne susresti Boga, ali se ne može dogoditi da ne susretne svoga bližnjega: siromaha, potlačena, osamljena. Nas kršćane zbunjuje, da će kriterij ljubavi prema bližnjemu biti isti za bezbožnike kao i za nas "koji smo jeli i pili s Kristom i slušali ga na našim ulicama, u crkvama, katedralama" (Usp. Lk 13,26).

Krist ne odbacuje druge kriterije suda: vjera, povjerenje u Boga, molitva, sv. Misa, čistoća srca, post, odricanje itd. Isus daje prednost ljubavi prema bližnjemu i ako ih u ovoj prispodobi ne spominje. Onaj koji je nesebično i s poštovanjem ljubio svoga bližnjega, on je za Isusa "pravednik." A onaj koji nije ljubio bližnjega, i ako se molio, slavio Boga u euharistiji ili imao tako snažnu vjeru da je činio čudesa, on je pred Bogom krivac. Kao da Krist u ovoj usporedbi pita: može li postojati vjera u Boga bez ljubavi prema bližnjemu i  može li postojati istinska ljubav prema čovjeku bez vjere u Boga. Prvi je slučaj jasan. Isus je to jasno izrekao u evanđelju "Neće svaki koji mi govori: "Gospodine, Gospodine, ući u kraljevstvo nebesko, nego onaj koji vrši volju moga nebeskog oca" (Mt,7,21). I drugi je slučaj jasan. Može postojati prava ljubav prema čovjeku bez vjere u Krista. Prema evanđeoskom odlomku po Mateju mnogi će sjesti s desne strane Boga, samo zato jer su ljubili braću, a da nisu poznavali Krista. I oni će biti iznenađeni kad im rekne: "Dođite, blagoslovljeni Oca moga, jer dadoste mi jesti kad bijah gladan." Konačno postaje jasno da u dinamici evanđelja ono što spašava jest ljubav prema bratu, posebice prema onima potrebitima, siromasima, slabima. Ljubiti nesebičnom, plemenitom  i božanskom ljubavlju. To je ljubav dar nas samih, dioba kruha s bratom čovjekom. Sve drugo što stavljamo na prvo mjesto u pogledu spasenja samo nam služi kao sredstvo i pomoć da u nama sazrijeva ljubav prema čovjeku. Sve je dobro što pomaže čovjeku. Vjera, molitva, obraćenje, sakramenti, zavjeti, sve navedeno, ako je bez ljubavi prema bratu, prema ljudima u našoj sredini i čija je sudbina vezana uz našu, postaje bezvrijednost, licemjerje. Takav je za Krista "nepoznat." Iz pastoralnog iskustva možemo posvjedočiti da smo u svom životu sreli osobe s čvrstom vjerom, spremni da polože život, ali u isto vrijeme imaju krute odnose prema bližnjima, gluhi na krik bijednika, na nevolju siromaha što umiru od gladi. Ljubav je jedini kriterij po kojoj će Krist prosuditi  ima li u našim očima svjetla koje spašava ili tame koja upropaštava.

Sv. Ivan piše: "Tko ne ljubi ostaje u smrti.", Važno je znati kako Bog u paraboli Posljednjeg suda ne osuđuje jer smo počinili zlo, niti spašava jer "nismo počini zlo." Osuđuje jer "nismo učinili dobro."  Ne kaže:  idi, jer si pokrao svoga bližnjega ili, jer mu nisi dao što mu s pravom pripada, nego jer mu nisi dao od svoga kad mu je bilo najpotrebitije.

I Isus, ne kaže: "Dođi, jer nisi nikome krao, jer si svima dao što im po pravu pripada, nego, jer si dao jesti od svoga, jer si se odrekao svoga novca, svog vremena, svog života, da dadneš bratu koji je potrebitiji od tebe. Uzalud ćemo govoriti: "Gospodine, sjeti se da smo svećenici, redovnici, časne sestre koji se zavjetovasmo i posvetismo službi oltara i Crkve, da živimo samo za tebe," ako nam manjka ljubavi prema bližnjemu, iza zidova našeg samostana, župnog stana, a koji trpi studen, glad i nama se obraćaju, a mi ostanemo nijemi i gluhi na njihov vapaj.

Crkvena zajednica, koja javno očituje svoju vjeru u Krista, a živi poput stranca, gluha na krik potlačenih, bešćutna prema onima što svaki dan umiru od gladi, mora očekivati prema paraboli, tvrde Kristove riječi: "Ne poznam vas!"

   Čitatelju, možemo li ustvrditi, sami prosudite. Nakon punih dvadeset stoljeća kršćanstva nismo se puno odmaknuli od židovskog legalizma. I dalje postavljamo glavni naglasak našeg spasenja na obred, zakon, zapovijedi, na vertikalnu dimenziju ljubavi prema Bogu, koja je prva i nezaobilazna, dok zaboravljamo na horizontalnu dimenziju ljubavi prema čovjeku, koja je jednaka prvoj. Možda se stoga osjećamo tjeskobni i strah nas je.

Božansko milosrđe ne teče po brdima ljudske oholosti,
nego se izlijeva po dolinama ljudske poniznosti.

don Jozo Ančić, župnik 

RASPORED SV. MISA ZA BLAGDANE

Na dan Svih Svetih, subota - 1. studenog

TOMIĆA GROBLJE:                   U   9,00 SATI
ŽUPNA CRKVA:                        U 11,00 SATI
GROBLJE PODLEDINAC:         U 15,00 SATI

 

Na Dušni dan, nedjelja - 2. studenog

GROBLJE MEDOVIĆI:    U   9,00 SATI
GROBLJE LEDINAC:      U 11,00 SATI
GROBLJE VIŠNJICA:     U 15,00 SATI

 

• Potpuni oprost za pokojne:

1. Može se primijeniti od 1. do 8. studenoga samo za duše u čistilištu, ako se dnevno pohodi groblje i pomoli za pokojne.

2. Na Spomendan svih vjernih mrtvih ili dopuštenjem Ordinarija, na nedjelju prije ili poslije, ili na dan Sviju Svetih mogu vjernici u svim crkvama i oratorijima dobiti potpuni oprost, koji se namjenjuje samo za pokojne. Propisana djela za dobivanje ovog oprosta su: pobožni pohod crkvi, u kojoj treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje, uz uobičajenu ispovijed i pričest te molitve na nakanu Svetoga Oca.

Sv. Ceciliju, 22. studenoga - slave pjevači crkvenih zborova kao svoju zaštitnicu!!!

 

NEDJELJA KRISTA KRALJAprijem ministranata

Svršetak liturgijske godine „A“

 

1. NEDJELJA DOŠAŠČApredstavljanje prvopričesnika i krizmanika

Nedjeljna i blagdanska čitanja godina “B”

Trideset i prva nedjelja kroz godinu – Dušni dan 2.11.2014.

Prvo čitanje – Čitanje knjige o Jobu (Job 19,1-1.23-27 Job progovori i reče: O, kad bi se riječi moje zapisale i kad bi se u mjed tvrdu urezale; kad bi se željeznim dlijetom i olovom u spomen vječan u stijenu uklesale! Ja znadem dobro: moj Izbavitelj živi i posljednji će on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi će me dići: iz svoje ću puti tad vidjeti Boga. Njega ja ću kao svojega gledati, i očima mojim neće biti stranac: za njime srce mi čezne u grudima. Riječ Gospodnja

Ps 26,1-12

Psalam (25)

1.      Dosudi mi pravo, Gospodine, jer hodih u nedužnosti, i uzdajuć’ se u Gospodina ja se ne pokolebah. Ispitaj me, Gospodine, iskušaj me, istraži mi bubrege i srce.

2.      Jer tvoja je dobrota pred očima mojim, u istini tvojoj ja hodim. S ljudima opakim ja ne sjedim i ne svraćam podlima.Mrsko mi je društvo zlotvorâ, i s bezbošcima sjesti ne želim.

3.      U nedužnosti ruke svoje perem i obilazim žrtvenik tvoj, Gospodine, da tvoju hvalu javno razglasim i pripovijedam sva divna djela tvoja. O Gospodine, ljubim dom u kojem prebivaš i mjesto gdje slava tvoja stoluje.

4.      Ne pogubi mi dušu s grešnicima ni život moj s krvolocima; na rukama je njihovim zločin, a desnica im puna mita. A ja u nedužnosti svojoj hodim: izbavi me, milostiv mi budi. Noga mi stoji na pravu putu: u zborovima blagoslivljat ću Gospodina.

Čitanje poslanice sv. Pavla apostola Rimljanima (Rim 5,5-11): Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan! Doista, dok mi još bijasmo nemoćni, Krist je, već u to vrijeme, za nas bezbožnike umro. Zbilja, jedva bi tko za pravedna umro; možda bi se za dobra tko i odvažio umrijeti. A Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije. Koliko li ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njemu od srdžbe? Doista, ako se s Bogom pomirismo po smrti Sina njegova dok još bijasmo neprijatelji, mnogo ćemo se više, pomireni, spasiti životom njegovim. I ne samo to! Dičimo se u Bogu po Gospodinu našemu Isusu Kristu po kojem zadobismo pomirenje. Riječ Gospodnja!

Čitanje sv. Evanđelja po Ivanu (Iv 6,37-40): Svi koje mi daje Otac doći će k meni, i onoga tko dođe k meni neću izbaciti; jer siđoh s neba ne da vršim svoju volju, nego volju onoga koji me posla. A ovo je volja onoga koji me posla: da nikoga od onih koje mi je dao ne izgubim, nego da ih uskrisim u posljednji dan. Da, to je volja Oca mojega da tko god vidi Sina i vjeruje u njega, ima život vječni i ja da ga uskrisimuposljednji dan.« Riječ Gospodnja!

Molitva vjernika

1.      Za svetog oca Papu: da učvršćen u ljubavi vodi Crkvu Kristovim putovima, molimo te.

2.      Pomozi Papi, biskupima, svećenicima da znaju naći načina kako se s današnjim čovjekom što bolje družiti i nalaziti u zajedništvu i prijateljstvu, molimo te.

3.      Svim Kristovim vjernicima širom svijeta udijeli spoznaju da je Isus učitelj svkaome od nas za zemaljski i vječni život, molimo te.

4.      Svim članovima našeg naroda podaj da jedni drugima budu prijatelji i da zajednički porade u obnovi domovine, molimo te.

5.      Svima nama okupljenima na ovu svetu misu daruj Duha međusobnog poštovanja i ljubavi, molimo te.

6.      Svima onima koji su sudjelovali na izgradnji ove kapelice i uređenju cijeloga groblja, neka bude od tebe blagoslovljena hvala, molimo te!

 

7.      Našim pokojnicima koji počivaju u ovom groblju, na drugim grobljima, kao i onima za čije grobove ne znamo, sve ih ti okupi u svoju zajednicu znalaca i poznanika, molimo te!